Kuri uyu wa Gatandatu, tariki ya 01 Kamena 2024, Umuryango w’abaririmbyi bagize Chorale de Kigali (CDK) wifatanyije n’Abanyarwanda Kwibuka ku Nshuro ya 30 Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.

By’umwihariko, hibutswe abari abaririmbyi, abamenyekanye n’abataramenyekana, ba Chorale de Kigali bazize Jenoside yakorewe Abatutsi.

Abibukwa babashije kumenyekana ni; Iyamuremye Saulve, Karangwa Claver, Nzajyibwami Henrie, Mutarambirwa Joseph, Rwakabayiza Jean Berchmans, Kalisa Bernard, Mukanyarwaya Julienne, Kayigamba Jean de Dieu, Nsengumuremyi Revocat, Bucyeye Eugene Placide, Mukadisi Febronie, Karega Callixte, Ntagengerwa Emmanuel, Muhikira Aloys, Kagorora Eustache, Nsengarurema Anastase na Mbonyumuhungu Damien.

Umuhango wo Kwibuka abari abaririmbyi ba Chorale de Kigali wabimbiruwe n’Igitambo cya Misa yo kubasabira, cyabereye muri Shapeli ya Lycée Notre-Dame de Cîteaux. Binateganyijwe kandi ko nyuma y’Igitambo cya Misa, Kwibuka bikomereza ku Rwibutso rwa Jenoside rwa Kigali ruri ku Gisosi. 

Padiri mukuru wa Paruwasi Katederali St Michel, Padiri Consolateur Innocent mu nyigisho yatanze yibukije ko Kwibuka atari ukuzura akaboze, cyangwa se guhembera urwango. Ati “Impamvu twibuka ni ukugira ngo tubeho kandi neza.”

Padiri Consolateur akomeza avuga ko Kwibuka ari umurage ugomba guhabwa abakiri bato n’abazabakomokaho kugira ngo bibuke ineza y’abishwe, urugwiro rwabo, umurage wabo, banibuke icyo bazize kugira ngo kitazongera gusubira ukundi. Ati “Turamutse twibagiwe, icyabiteye cyakongera, wibuka inzira mbi kugira ngo uyirinde.”

Yongeraho ko bibabaje kuba nyuma y’imyaka 30 u Rwanda ruhuye n’amahano ndengakamere yanagize ingaruka kuri buri Munyarwanda, hari abo bitabera isomo, ngo bave mu mwijima bajye mu rumuri, “Bave mu rwango rubavuna ntacyo bungukiramo bajye mu rukundo, bave mu nzika bagirira abo basigaranye.”

Ibi abiheraho asaba urubyiruko kwirinda ikibi no kuzirikana ko Kwibuka bitagomba kuba umuhango ahubwo ko bikwiye kuba igihango n’intego ya buri wese. Ati “Mugendere kure urwango, mwirinde amacakubiri, muharanire kuba umwe, muharanire ineza mwubaha buri wese.”

Incamake y’amateka ya Chorale de Kigali

Chorale de Kigali, mukuru w’andi makorali muri Kiliziya Gatolika, ni umuryango udaharanira inyungu, watangiye mu mwaka wa 1966, ubona ubuzima gatozi mu 1987, bwavuguruwe mu 2011.

Yatangijwe n’abahanga muri muzika bari barabyize mu Iseminari barimo Mbarushimana Léon, Matayo Ngirumpatse, Karangwa Claver, Gatarayiha Jean Nepomuscène, Nkurikiyumukiza Fidèle, Karega Callixte, Paulin Muswahili na Iyamuremye Saulve wahageze ikimara gushingwa.

Mu ntangiriro Chorale de Kigali yari igizwe n’abagabo gusa, kugeza mu mwaka wa 1987, ubwo abari n’abategarugori ba mbere bemererwaga kuyinjiramo.

Kubera uburyo abahanzi bayo bahimbanaga ubuhanga ndetse n’abaririmbyi bayo bakaririmba mu buryo bwizihira ababumva, yagiye isabwa n’ibigo ndetse n’izindi nzego za Leta guhimba no kuririmba indirimbo zibirata ibigwi.

Ni muri urwo rwego Chorale de Kigali yakunze kugaragara mu bikorwa byinshi birimo kwitabira misa zo guhimbaza bimwe mu bikorwa byaranze amateka y’igihugu, nk’umunsi mukuru w’ubwigenge, uw’umurimo, uw’abarezi n’indi.

Chorale de Kigali kandi yahimbaje Yubile ya Musenyeri Aloys Bigirumwami yabaye ku wa 3 Kamena 1978 ubwo yahimbazaga imyaka 50 y’ubusaserdoti na 25 y’ubwepiskopi.

Chorale de Kigali ni nayo yahimbaje Misa yayobowe na Papa Yohani Pawulo wa Kabiri ubwo yasuraga u Rwanda.

Ni Misa yabereye i Nyandungu [ubu ni muri Pariki y’Ubukerarugendo bubungabunga Ibidukikije ya Nyandungu (Nyandungu Eco Park-NEP)] ku wa 10 Nzeri 1990 yitabirwa n’abantu barenze miliyoni.

Nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, Chorale de Kigali yarahungabanye nk’indi miryango yose yari mu gihugu.

Nk’uko bibukwa none, Chorale de Kigali yabuze benshi mu baririmbyi bayo bazize Jenoside, abandi na bo barahunga, bake mu bari basigaye baje kwisuganya, bongera kubyutsa umuryango n’ubwo bitari byoroshye, ariko babasha kuwusubiza ku murongo, Chorale de Kigali yongera isubira ku isonga ry’amakorali ari mu Rwanda.

Mu Kwiyubaka, Umuryango Chorale de Kigali wihaye intego zo guteza imbere umuziki wanditse mu manota byiyongera ku gufasha abantu gusingiza Imana no kwidagadura binyuze mu ndirimbo.

Mu gihe cy’imyaka ikabakaba 58 ifasha abantu gusingiza Imana no kwidagadura, Chorale de Kigali imaze gushyira hanze album 12 hatarimo amashusho y’ibitaramo bakora buri mwaka.

Kuri ubu, iyi Korali ikorera ubutumwa muri Paruwasi Katederali ya Mutagatifu Mikayile, ifite abaririmbyi basaga 170.