Sudani yashinje Leta Zunze Ubumwe z’Abarabu (UAE) ko yohereje abacanshuro b’Abanya-Colombia kurwana ku ruhande rw’inyeshyamba za Rapid Support Forces (RSF) zirwana n’ingabo za leta mu ntambara ya gisivile ikomeje umurego muri iki gihugu.
Itangazo ryasohowe na minisiteri y’ububanyi n’amahanga muri Sudani ku wa Mbere, ryavuze ko guverinoma ya Sudani ifite “ibimenyetso bidashidikanywaho” byemeza ko abo bacanshuro baturuka muri Colombia n’ibindi bihugu bihana imbibi na Sudani by’Afurika, batewe inkunga n’ubutegetsi bwa Leta Zunze Ubumwe z’Abarabu (UAE).
ryagize riti “Ibi ntibikwiye kuko bishobora guhungabanya amahoro n’umutekano mu karere no ku mugabane wose,” , rinongeraho ko hari “ibihumbi n’ibihumbi” by’abacanshuro bakoreshejwe baturutse hirya no hino muri Afurika.
Mu gusubiza, UAE ibinyujije mu butumwa yandikiye Associated Press kuri email, minisiteri y’ububanyi n’amahanga y’iki gihugu yahakanye yivuye inyuma ibyo birego, ivuga ko nta ruhare na ruto ifite mu gushyigikira imitwe yitwaje intwaro.
Iti “UAE iramaganira kure ibi birego, kuko ibifata nk’uburyo bwo kuyobya inzira y’amahoro no kwirengagiza inshingano zishingiye ku burenganzira bwa muntu. icyo twe twifuriza Abanya – Sudani ni uko bahagarika amakimbirane bakanashyiraho ubuyobozi bugamije gusubiza ibyifuzo by’abanya-Sudani bakagira umutekano, ituze n’iterambere,” .
Intambara ya gisivile muri Sudani yatangiye muri Mata 2023 i Khartoum maze ikwirakwira mu gihugu hose, bitewe n’amakimbirane yari amaze igihe hagati y’ingabo za leta n’inyeshyamba za RSF. Iyi ntambara imaze guhitana abantu barenga 40,000, abandi bagera kuri miliyoni 12 barahunga, abenshi bari bakomeje kwicwa n’ inzara.
Mu Ugushyingo, raporo ya Amnesty International yavuze ko ingabo za Sudani zafashe imodoka z’intambara zakorewe muri UAE zipakiye ibikoresho by’ubwirinzi by’Abafaransa. Umuvugizi wa guverinoma ya UAE icyo gihe yavuze ko “Ibyo bigamije kubanduriza isura ku ruhando mpuzamahanga ndetse no kwirengagiza uruhare rwabo mu butabazi ku isi.
Ingabo za Sudani n’inyeshyamba za RSF bose bashinjwa ibyaha bikomeye birimo kwica abantu mu buryo butemewe, gukora Jenoside ishingiye ku moko, gufata ku ngufu abagore n’abana n’ibindi bikorwa by’iyicarubozo byibasira abasivili.
